VAŠE KAZALIŠTE
Koje kazalište ima stav? Koje kazalište se ne boji?
Koje kazalište ne podilazi? Ne bježi od društvene stvarnosti? Ne suzdržava se od kritike i ne uzmiče pred kritikom?
Koje kazalište je dokazalo da je Rijeka još uvijek – nepokoreni grad?
Koje kazalište vas je pozvalo da se zapitate – što uopće kazalište jest, još uvijek može biti, gdje počinje i prestaje li igdje?
Koje kazalište je konačno uspjelo u kulturnoj decentralizaciji Hrvatske? I u manje od godinu dana postalo jedan od najjačih riječkih brandova?
Koje kazalište je shvatilo da je narodno bitnije od nacionalnog? I da demokracija prije svega znači obavezu zaštite manjina, a ne dopuštenje većini da bezobzirno vlada?
Vaše kazalište – u protekloj sezoni pozivalo vas je na Don Giovannija, Carmen, Šeherezadu, Hrvatsko glumište, Životinjsku farmu, Pinocchija, Zorana, Kralja Edipa, Vincenta, Traviatu, Turbo folk ,Kurvu; riječki debut Dunje Vejzović, nezaboravne koncerte Villea Matvejeffa, Diane Haller, Kristine Kolar, Giorgia Suriana, Gorana Filipeca, Marca Grazianija…
A u novoj sezoni čekaju vas Andrea Chénier, Krležina Hrvatska rapsodija, baleti Sex i San ivanjske noći, Leo Mujić i Balázs Baranyai; Rigoletto, Lary Zappia; novi koncerti Villea Matvejeffa; Beethoven, Sibelius, Šostakovič i Mahler; Bachova Muka po Ivanu, Diana Haller kao Giulio Cesare, mjuzikli Sušak Sušak i Blu dipinto di blu; ponovno Waltteri Torrika kao nenadmašni Don Giovanni; suradnja s Panonskim filharmonijskim orkestrom Tibora Bogányija, festivalom BITEF, Slovenskim mladinskim gledališčem u Ljubljani; Albeejev hit Tko se boji Virgnie Woolf?, Nada Kokotović, Radko Polič i, posebna gošća sezone – Mira Furlan.
Dolazite u riječki HNK, povedite prijatelje, ne bojte se neprijatelja, provjerite zašto je upravo kazalište nezaobilazna tema u vašem gradu – kulturni, društveni i medijski hotspot. Budite dio nove publike riječkog kazališta!
Slavite s nama 130. obljetnicu otvorenja zgrade vašeg kazališta: 3. listopada 1885 – 2015: od Teatra Comunale do Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.
I ne zaboravite – slobodu mišljenja i izražavanja misli jamči nam Ustav Republike Hrvatske!
Marin Blažević i Oliver Frljić
MIRA FURLAN LEO MUJIĆ Leo Mujić je nakon završene baletne škole u Beogradu diplomirao na L’Ecole – atelier Rudra Béjart u Lausannei te odmah potom počeo nastupati kao solist u poznatim europskim plesnim skupinama. Tijekom plesačke karijere nastupio je u koreografijama uglednih suvremenih koreografa poput Mauricea Béjarta, Alessija Silvestrina, Jacopa Godanija, Marguerite Donlon, Jiřija Kyliána, Williama Forsythea, Matsa Eka, Ohada Naharina, Amande Miller, Jeana Christophea Blaviera, Blance Lee, Nacha Duata, Carolyn Carson, Philippea Decoufléa i drugih. Radeći posljednjih godina kao samostalni umjetnik, često sudjeluje u različitim međunarodnim plesnim projektima i mnogim gala predstavama. Uz plesne nastupe bavi se i koreografijom baleta, koje postavlja na raznim europskim pozornicama. Predstavlja se kao autor zanimljiva suvremenog stila u kojemu spretno kombinira moderan i klasičan baletni izraz,čime je postao autorski zanimljiv za mnoga europska baletna kazališta. Koreografirao je baletne predstave za Berlinski državni balet, Slovensko narodno gledališče u Ljubljani, Akademiju za glazbu i ples u Zürichu, solo za Tamása Nagyja u Nizozemskom nacionalnom baletu u Amsterdamu, solo za Aurelie Dupont u pariškoj nacionalnoj Operi, balet Promijeni me na glazbu Johanna Sebastiana Bacha za plesni festival Jacob’s Pillow u Massachusettsu, solo za Davida Hollberga, prvaka newyorškog ABT-a, duet za Drew Jocoby i Rubinalda Pronka itd. Gostuje kao pedagog u mnogim baletnim ansamblima i školama, primjerice u Slovenskom narodnom gledališču u Ljubljani, Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, berlinskoj Komische Oper, bečkoj Volksoper, Teatro Comunale u Bolzanu, Opernom studiju u Tokiju i Fukuoki i dr. Kao priznati slobodni umjetnik često nastupa na baletnim koncertima, primjerice Malakhov & Friends, Stars of the 21 Century u Torontu, World Stars u Budimpešti, u Australiji (Queensland Ballet’s Brisbane QLD), međunarodni gala koncert u Taipeiu, godišnji gala koncert u Dortmundu, gala koncert Zvijezde stuttgartskog Baleta i mnogi drugi za čije nastupe koreografije radi sam, a partnerica mu je najčešće Ilja Louwen, česta suradnica u baletnim projektima rađenim diljem svijeta. Za ansambl u Augsburgu postavio je cjelovečernji balet Traumgekrönt, inspiriran poezijom Rainera Marije Rilkea na glazbu Johanna Sebastiana Bacha i Paula Hindemitha, te cjelovečernje baletno-operno djelo Orpheus-Saitenschlag na glazbu Georga Philippa Telemanna, Dietericha Buxtehudea i Leopolda Hurta, dok u Stuttgarter ballettu postavlja solo za Friedemanna Vogela. U tokijskom Theatre No napravio je nezavisni baletni projekt s prvacima Novog nacionalnog kazališta, u Mađarskome narodnom kazalištu u Pečuhu balet Change back na Bachovu glazbu, u Nacionalnom baletu u Györu balet Glass house na glazbu Roberta Schumanna i Phillipa Glassa, u beogradskom Narodnom pozorištu balet u operi Moć sudbine Giuseppea Verdija, u novosadskom SNP-u balet Carmina burana Carla Orffa. U riječkom HNK Ivana pl. Zajca premijerno je izveden autorski projekt nastao u suradnji s koreografkinjom Mašom Kolar Pour homme et famme na glazbu J. S. Bacha, a s Valentinom Turcu na Dubrovačkim ljetnim igrama postavio je autorski projekt Opasne veze, u koprodukciji s mariborskim SNG-om i Festivalom Ljubljana. Tijekom ove sezone na programu riječkog Baleta gledamo reprize Šeherezade, gostovanje Ane Karenjine u izvedbi Baleta HNKu Zagrebu i premijeru Sna ivanjske noći.
Kao vodeća filmska i kazališna glumica u bivšoj Jugoslaviji, Mira Furlan glumila je u preko 35 filmova, uključujući i film Otac na službenom putu Emira Kusturice koji je bio nominiran za Oscara te je dobitnik Zlatne palme Filmskog festivala u Cannesu. Glumila je u filmu Oscarom nagrađenog redatelja Danisa Tanovića Cirkus Columbia, filmu Turneja redatelja Gorana Markovića (dobitnica nagrade za najbolju sporednu ulogu u Kijevu), te omnibusu Don’t Forget Me Istanbul Stefana Arsenijevića.Dobitnica je dviju Zlatnih Arena za filmove Ljepota porokai Kiklop. Glumila je u brojnim televizijskim serijama kao što su Velo Misto, Nepokoreni grad, Najbolje godine, Vratit će se rode. Do 1991. godine – u kazališnim predstavama Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Jugoslavenskog dramskog pozorišta u Beogradu te Dubrovačkih ljetnih igara. Njezine najznačajnije kazališne uloge su Ofelija u Hamletu, Célimène u Mizantropu, Yvette u Brechtovoj Majci Hrabrost, Annabella u Fordovoj Šteta što je kurva te Natalia Petrovna u Mjesec dana na selu I. S.Turgenjeva.Za svoje kazališne uloge nagrađena je svim najvećim nagradama u bivšoj Jugoslaviji. U Americi je glumila Yermu u Lorcinoj Yermi, Antigonu u Sofoklovoj Antigoni (nagrada Dramalogue za najbolju kazališnu izvedbu u Los Angelesu) i Tanyu u Lipkinovoj drami Cranes. Poznata je po ulogama ambasadorice Delenn u znanstveno fantastičnoj televizijskoj seriji Babilon 5 (Babylon 5) te Danielle Rousseau u ABC-ovoj hit seriji Izgubljeni (Lost).Za svoju je ulogu u seriji Babilon 5 dobila nagradu Sci Fi Universe za najbolju sporednu ulogu u znanstveno fantastičnom žanru. Izdala je tri albuma – Mira Furlan i Orkestar D. Slamniga, Songs from Movies That Have Never Been Made,Be Five te objavila knjigu eseja Totalna rasprodaja (The Closing Sale).
PET TEŠKOĆA PRI ŽVAKANJU TELETINE
Još davne 1934. Brecht je napisao esej Pet teškoća pri pisanju istine.Jedno od ključnih pitanja koje na tom mjestu postavlja, a koje, nažalost, ni danas nije izgubilo ništa od svoje aktualnosti, glasi: „Kako će, dakle, netko reći istinu o fašizmu protiv kojeg se bori ako ne želi reći ništa protiv kapitalizma koji je uzrok fašizmu?“ I doista, je li moguće prešućivati ekonomski sistem koji je fašizam proizveo i baviti se samo njegovim vanjskim manifestacijama? Brecht u tom pogledu nema dilema. „Oni koji su protiv fašizma ali ne i protiv kapitalizma, oni koji kukaju protiv barbarstva koji proizilazi iz barbarstva, slični su ljudima koji žele jesti svoj dio teletine ali bi voljeli da se tele ne zakolje. Oni žele jesti tele, ali ne žele vidjeti krv. Zadovoljni su ako mesar opere ruke prije nego što iznese meso. Oni nisu protiv vlasničkih odnosa koji uzrokuju barbarstvo, nego samo protiv barbarstva, i čine to u zemljama u kojim vladaju isti vlasnički odnosi,ali gdje mesari još peru ruke prije nego što iznesu meso“. Nama se još uvijek čini da je sve uredu dok ne vidimo krv na mesarovim rukama. Dok nasilje nije fizičko,dok ostaje strukturalno, možemo bez većih problema probavljati svoje teleće odreske.U prošloj sezoni smo se i sami prečesto žalili na žilavost teletine, rijetko se pitajući kako je došla na naš stol.
Oliver Frljić
MISLIMO BUDUĆNOST OPERE U RIJECI
Nakon što je Dunja Vejzović odabrala upravo riječko kazalište za povratak na opernu scenu, a Giorgio Surian nam se pridružio kao nacionalni prvak; nakon što smo praizveli operni oratorij Oedipus rex Igora Stravinskog, a naša je komorna Carmen gledateljima otkrila dramu tijela u pjevanju; nakon što se Robert Kolar vratio u riječko Kazalište, a novim su članovma solističkog ansambla postali Ivana Srbljan, Anamarija Knego, Marko Fortunato i Dario Bercich; nakon što su Kristina Kolar kao Donna Elvira, Siniša Štork kao Leporello, a Slavko Sekulić kao Commendatore suvereno zavladali Don Giovannijem, operno-filmskim spektaklom koji ste pozdravljali u Rijeci nezapamćenim ovacijama; nakon što smo u suradnji s Vlatkom Oršanić pokrenuli Međunarodno natjecanje mladih opernih pjevača Zinka Milanov – nakon svega, valjda je i najvećim skepticima jasno da je započelo novo vrijeme riječke opere, a ono nipošto ne sluti na njezin kraj. Upravo suprotno.
Naš obnovljen ansambl opernih solista bit će u nadolazećim sezona žarište svake nove predstave. Kao i u prethodnoj, tako i u novoj sezoni predstavljamo poetike redatelja koji nikada ili odavno nisu režirali opere u Rijeci (Romanowski, Banich, Znaniecki, Söderblom, Nikolić, Glavan, Frljić & Blažević, konačno ponovno Zappia). Preuzimamo rizik okretanja riječke Opere prema novoj publici, a onu skloniju tradiciji pozivamo na strpljenje. Opera u malom gradu poput našega ne može preživjeti bez nekih novih lica u gledalištu. Voljeti operu znači misliti njezinu budućnost, a ne ponavljati njezinu prošlost. To ne znači da prošlost odbacujemo, nego da ju pokušavamo iznova vrednovati. U novoj sezoni, uostalom, pored verističke opere o žrtvama revolucije, Andrea Chénier, «željeznog» Rigoletta, Donizettijeve komične opere o/u operi, s Dianom Haller zaputit ćemo se još dublje u prošlost i u Rijeci praizvesti barokno operno remek-djelo, Händelova Julija Cezara u Egiptu.
Ne propustite u novoj pogledati i operne premijere iz prošle sezone, a ako ste ih već pogledali – dođite ponovno. Svaka donosi promjene u podjeli koje ih čine obnovama prije nego reprizama. Waltteri Torrika vraća se u Rijeku kao Don Giovanni nove generacije, a ubrzo potom debitira i u naslovnoj ulozi opere Evgenij Onjegin. Tatjana, naravno, ostaje naša Anamarija Knego, a ulogu Lenskog preuzima Aljaž Farasin, tenor koji je riječku publiku već oduševio u ulozi romantičnog Alfreda (La Traviata). Aljaž Farasin u novoj sezoni postaje i naš stalni gost: Vojvoda od Mantove u Rigolettu i dramatični Don José u kultnoj riječkoj Carmen. Izvedbama Onjegina u novoj sezoni dirigira glavni gost dirigent vaše Opere – maestro Ville Matvejeff, a pod njegovim vodstvom slušat ćemo preporođen riječki orkestar i u reprizama Don Giovannija te premijernim izvedbama opera Andrea Chénier i Giulio Cesare in Egitto.
Marin Blažević
RIJEKA – DRUGA NAJJAČA KLASIČNO-GLAZBENA SCENA U HRVATSKOJ
Nakon što su simfonijski koncerti pod ravnanjem glavnog gosta dirigenta riječke Opere Villea Matvejeffa, kao i operni gala koncerti Giorgia Suriana, Kristine Kolar i Diane Haller, te klavirski recital Gorana Filipeca, postavili nove standarde muziciranja i pjevanja na riječkoj koncertnoj sceni – u novu sezonu ulazimo s novim i još većim ambicijama. Uvodimo dva nova koncertna pretplatnička ciklusa (Ville Matvejeff dirigira i Komorni koncerti u Mramornoj dvorani); započinjemo suradnju s Panonskim filharmonijskim orkestrom Tibora Bogányija; riječkoj publici predstavljamo nove dirigente ili vraćamo one predugo odsutne, poput Zorana Juranića i Mladena Tarbuka; nastavljamo suradnju s Riječkim komornim orkestrom i Scholom Cantorum Ingrid Haller; najavljujemo seriju edukacijskih koncerata za našu novu i najmlađu publiku; započinjemo sustavnu suradnju s Glazbenom školom Ivana Matetića Ronjgova i predstavljamo mlade nade riječke klasično-glazbene scene: Petru Bugarin, Natka Štiglića, Ivana Grazianija i Mateja Mijalića. Izvodimo dijelove opera Wagnera, Straussa, Berga, Bartóka, Masseneta i Janáčeka koje nikada nisu izvođene u Rijeci; pa glazbu riječkih skladatelja Ive Mačeka, Josipa Kaplana, Zorana Juranića i mladog Jurja Marka Žerovnika; pa 2. Sibeliusovu, 5. Mahlerovu, 9. Dvořákovu, 11. Šostakovičevu simfoniju; Bachovu Muku po Ivanu; Sibeliusov koncert za violinu i orkestar, pa Koncert za klavir i orkestar br. 1 Čajkovskoga, pa Beethovenov Koncert za violinu, violončelo i klavir. Goran Končar, Goran Filipec, Petar Kovačić, Filip Fak, Stipe Bilić, Diana Grubišić Ćiković, Anamarija Knego, Marco Graziani, Kristina i Robert Kolar, Ivana Srbljan, Vedrana Šimić, Giorgio Surian, Vlatka Oršanić – samo su neki od solista u preko dvadeset koncerata tijekom naše nove sezone. Sezone u kojoj Rijeka bez sumnje postaje, nakon Zagreba, druga najjača klasično-glazbena scena u Hrvatskoj.
Marin Blažević
U novoj sezoni, žanrovski i stilski različitim predstavama želimo pokazati raznolikost našeg baletnog i plesnog ansambla. Htjeli bismo komunicirati jezikom tijela u plesu, ali ne samo s onima koji već vole ples, nego i s publikom koja ga tek treba otkriti. Želimo svima prenijeti užitak i radost plesa. Evolucija neće biti samo tema u našem edukativnom projektu Evolucija plesa, nego će obilježiti i cijelu sezonu koju započinjemo modernim baletom u predstavi Sex, a završavamo klasičnim Gala baletom, kompilacijom najpoznatijih i najljepših baletnih i plesnih prizora. Uvijek rasprodane hitove Carmen & Šeherezada i Orašar imat ćete prilike gledati i u novoj sezoni. Posjetit će nas plesni umjetnici iz Švedskog kraljevskog baleta, a njihovo gostovanje otvorit će i mogućnost suradnje s velikim svjetskim baletnim ansamblima. Također, neki od članova Baleta riječkog HNK u studenom će nastupiti na prestižnom Međunarodnom plesnom festivalu u Madridu. Baletni pak ansambl zagrebačkog HNK tijekom četiri travanjska dana izvodit će u Rijeci jednu od svojih najuspješnijih predstava u proteklih desetak godina, Anu Karenjinu u koreografiji Lea Mujića, koji je ujedno i poseban gost-umjetnik nove sezone. Za riječki Balet Leo Mujić priprema i svoju novu koreografiju – San ivanjske noći, inspiriranu Shakespeareovom snovitom komedijom. Riječki baletni ansambl jedan je od rijetkih baletnih ansambala u svijetu koji izvodi i klasični i moderni balet te tako pruža svojoj publici širok repertoar izvedbi. Želja nam je već tijekom sljedeće sezone Baletu riječkog HNK proširiti domet te pomaknuti fokus i značaj s lokalnih okvira prema međunarodnoj razini i sceni.
Balázs Baranyai
Dramma Italiano propone ben sei prime e alcune riprese per un teatro nuovo e responsabile, un teatro popolare solidamente radicato nel passato ma con lo sguardo verso il futuro, un programma interessante, un atteggiamento aperto e uno sgurdo verso artisti fiumani e internazionali, per dare la possibilità alla Compagnia di mostrarsi in tutto il suo splendore e al pubblico di vedere e ascoltare professionisti che crescono e potenziano le proprie qualità sui palcoscenici di tutta Europa.Un ricco cartellone dove la cultura è il comune denominatore, un programma realizzato in collaborazione con importanti teatri italiani, sloveni e con le altre sezioni del TNC “Ivan de Zajc”, che propone un’offerta variegata per un pubblico di giovani e meno giovani, amante del teatro classico e della buona musica, e pure disponibile a farsi sorprendere dalle novità della drammaturgia contemporanea. Commedie, musical, spettacoli per bambini, ospiti internazionali, mostre, un evento speciale per la Giornata del Ricordo: sono solo alcuni degli aspetti che il nostro affezionato pubblico potrà scoprire in questa nuova sorprendente stagione.
/
Talijanska drama nudi čak šest premijera i niz repriza u novoj sezoni – za novo i odgovorno narodno kazalište, oslonjeno na povijest ali okrenuto prema budućnosti. Surađujemo s fijumanskim i međunarodno afirmiranim umjetnicima, razvijamo kreativnost našeg ansambla, povezujemo se s važnim talijanskim i slovenskim kazalištima te drugim ansamblima riječkog HNK. Komedije, mjuzikli, predstave za djecu, međunarodni gosti, izložbe – sve to čini novu sezonu Talijanske drame okrenutu svojoj raznolikoj publici: mladima i onima koji se tako još uvijek osjećaju; ljubiteljima klasičnog teatra i dobre glazbe, kao i onim našim gledateljima otvorenim za iznenađenja koja nudi suvremena dramaturgija.
Anche per questa stagione il Dramma Italiano inaugurerà, in occasione delle prime, la mostra personale degli artisti autori dei manifesti degli spettacoli, un modo speciale per promuovere la cultura italiana e gli artisti connazionali.
/
I u ovoj sezoni Talijanska drama će za pojedine premijere organizirati i prigodne izložbe kao još jedan oblik promocije talijanske kulture.
Leonora Surian
