ORAŠARPetar Iljič Čajkovski
Orašara P.I. Čajkovskog ove smo sezone nazvali Orašar Evolution.
Baletna bajka bit će tehnički zahtjevnija za plesače te vizualno drugačija, a time, nadamo se, još zanimljivija našoj publici.
Orašar Petra Iljiča Čajkovskog jedno je od najljepših djela klasične baletne literature i svakako jedan od najpopularnijih baleta već više od jednog stoljeća. Veličanstvena glazba Čajkovskog donosi priču o božićnoj zemlji bajki. Svake godine tijekom zimskih mjeseci brojne baletne kuće diljem svijeta izvode upravo ovaj poznati balet. Za vrijeme blagdana i djeca i odrasli se jednako raduju prisustvovanju ovoj baletnoj čaroliji. Za njezin je predložak Čajkovski uzeo Hoffmannovu dječju pripovijest u obradi Dumasa sina, od koje je sastavio baletni libreto zajedno sa svojim prokušanim suradnikom, koreografom Mariusom Petipaom. Ona govori o snovima, vizijama i bjegovima u dječji svijet. Naš Orašar bavi se svijetom lutaka i njihovim čarima. Lutkama kao simbolima vječnosti, ljepote, strasti i neprocjenjivih vrijednosti. Lutkama koje nose stoljeća za sobom, ratove, sjećanja, ljubavi.
KAMO ODLAZE SNOVI KAD SE PROBUDIMO?
Pripovijest koja nam je poznata kao sadržaj glasovitog baleta “Orašar” proživjela je kroz vrijeme brojne izmjene. Hoffmanovu je izvornu priču najprije preuredio Dumas, a potom je njegovu verziju prilagodio Petipa. Glavna je junakinja u tim izmjenama mijenjala i ime i prezime, pa čak i mijenjala ime sa svojom omiljenom lutkom…Unatoč svim tim izmjenama i prilagodbama, prvotna je ideja ostala sačuvana – jedan bajkoviti san potiče prizore uzbudljiva dječjeg svijeta u kojemu lutke oživljavaju, životinje ratuju, slatkiši plešu, a igračka se pretvara u prekrasnog princa…I sve to, naravno, u blještavilu blagdanskog ozračja, ispod, oko i nedaleko od svjetlucava božićnog drvca.
Jednako tako, djeca su od Clarina vremena promijenila igračke, način zabave i komunikaciju s odraslima. Ono što je, međutim, ostalo sačuvano i nepromijenjeno jesu iskričava radost blagdana, uzbudljivi svijet igračaka, zavodljivost poklona i neodoljiva ljepota snova. Ono, dakle, što jednako i dalje veseli svu djecu i ono što u tim posebnim prigodama jednako budi davno zaspalu djecu u odraslima. Upravo to je razlog zašto nas “Orašar”, u pravilu u blagdansko vrijeme, jednako potiče na uživanje u igri i na bajkovite snove već desetljećima.
Nastao prije 119 godina, balet “Orašar” je strpljivo sačekao punih sedamdesetak godina vrijeme svoje velike popularnosti i svjetske slave. Od tog trenutka, međutim, ne prestaje širom svijeta oduševljavati publike svih generacija koje ga u predbožićno vrijeme doživljavaju gotovo kao sastavni dio blagdanskih svečanosti i ukrasa.
Iako prepoznatljiv i gotovo isti, u svakom vremenu i na svakom mjestu “Orašar” ipak ima neke posebnosti koje o tom prostoru i tom vremenu ovise.
Riječka postavka “Orašara”, tako, uvažava činjenicu da se od vremena nastanka ovoga baleta mijenjao i ples, i pokret, i odnos djece prema igračkama, igri i bajkama. Zbog toga su i popularni novi oblici kretanja, kakvi su parkour i capoeira, našli svoje mjesto u klasičnoj postavci ovoga baleta. Uvažavajući činjenicu da današnja djeca sukobe i borbe povezuju prije s igricama visoke tehnologije kakva je “Age of defence 4” negoli s napadima mišje vojske na odrede kositrenih vojnika, današnji riječki “Orašar” ipak ne zaboravlja koliko su kroz sve te promjene ostali isti svi oni koji bi, neovisno o godinama, bar ponekad željeli povjerovati kako igračke mogu oživjeti. Za njih je odabrano ovo novo buđenje velike plesne čarolije nakon dugog sna riječkoga klasičnog baleta. Za takav povratak velikog klasičnog baleta nije bila dostatna samo Drosselmeyerova magija u vrijeme predbožićnog veselja. Trebalo je tu i hrabrosti, i znanja, i, prije svega, puno naporna rada.
Sa svima koji nam se pridruže želimo zajedno razmišljati o nekim važnim pitanjima. Kad se Clara na kraju “Orašara” probudi, hoće li njezin san posve iščeznuti? Kamo odlaze snovi kad se probudimo? Je li to, uostalom, uopće bio san? Možemo li i budni nastaviti sanjati? Naše uvjerenje da možemo dalo nam je razlog i snagu za ovu predstavu.
Darko Lukić
1. čin
Badnjak je. Obitelj i prijatelji okupljaju se u salonu kako bi ukrasili božićno drvce, pripremajući se za blagdansko veselje.
Božićna proslava počinje. Počinje i darivanje djece. Odjednom, tajanstvena osoba ulazi u prostoriju. To je Herr Drosselmeyer, lokalni vijećnik, mađioničar, te Clarin i Fritzov kum, ali i talentirani lutkar koji je djeci donio darove – četiri lutke koje plešu na oduševljenje sviju. Drosselmeyer tada zatraži da se skupocjene lutke radi sigurnosti sklone.
Clara i Fritz su tužni jer su lutke odnešene, ali Drosselmeyer ima još jednu igračku za njih: drvenog orašara u obliku čovječuljka, koji služi za drobljenje oraha. Dok je drugoj djeci nezanimljiv, Clari se odmah jako svidi. Fritz, ipak, namjerno slomi igračku. A Clari to slomi srce.
Tijekom noći, nakon što svi otišli na spavanje, Clara se vraća u salon kako bi provjerila svog voljenog orašara. Iznenada, miševi počinju puniti prostoriju. Orašar raste. Clara se nalazi u središtu bitke između vojske slatkiša i miševa.
Orašar predvodi vojsku slatkiša, kojoj se pridružuju kositreni vojnici i lutke. Kad Kralj miševa nadjača Orašara, Clara mu priskače u pomoć i Kralju miševa odvlači pažnju dovoljno dugo da ga Orašar savlada.
Miševi se povlače a Orašar se preobražava u prekrasnog princa. Vodi Claru kroz mjesečinom okupanu noć u šumu dok pahulje plešu oko njih.
2. čin
Clara i Princ putuju po Zemlji slatkiša. U Clarinu čast započinje slavlje slatkiša sa svih strana svijeta: plešu čokolada iz Španjolske, kava iz Arabije, čaj iz Kine, šećerni štapići iz Rusije… U toj svečanosti i cvijeće pleše valcer, nakon čega su Clara i Princ okrunjeni za vladare Zemlje slatkiša. Uskoro, ipak, ljudi iz Zemlje slatkiša počinju nestajati jedan po jedan, dok ne nestane i sam Princ Orašar te se Clara nađe u svojoj sobi. Lutak Orašar je ispod božićnog drvca. Clara se pita je li to sve bio san.
